Liječenje MS-a

Danas na tržištu postoji više od 12 djelatnih tvari za liječenje multiple skleroze. Ti lijekovi smanjuju učestalost i težinu relapsa te nastanak i gomilanje lezija u središnjem živčanom sustavu, čime kod velikog broja bolesnika usporavaju tijek bolesti i smanjuju vjerojatnost progresije onesposobljenosti. Većina lijekova koristi se za liječenje RRMS-a, neki od njih i za CIS, a posljednjih je godina na tržište stavljeno i nekoliko djelatnih tvari za liječenje aktivnih oblika PPMS-a i SPMS-a. 

Lijekovi koji mijenjaju tijek bolesti primjenjuju se na različite načine. Neki se primjenjuju u obliku injekcija koje se daju kod kuće, drugi u obliku tableta, dok se neki daju intravenski u bolnici. Zbog različitih načina djelovanja svi ti lijekovi različito utječu na imunosni sustav, što pak može uzrokovati različite nuspojave. 

Stoga stanje bolesnika koji se liječe treba pažljivo pratiti kako bi se na vrijeme uočila moguća nedjelotvornost lijeka ili njegove nuspojave. Režim praćenja razlikuje se od lijeka do lijeka, a obuhvaća kliničke kontrolne posjete te redovite laboratorijske pretrage i MR snimanje.

Kod multiple skleroze upala i oštećenje mijelinske ovojnice usporavaju ili blokiraju prijenos signala živčanim vlaknom, što se kod bolesnika manifestira pojavom simptoma koje nazivamo relapsom. Dakle, relaps je pojava novih ili pogoršanje postojećih simptoma multiple skleroze koji traju dulje od 24 sata, a javljaju se najmanje 30 dana nakon posljednjeg relapsa, u odsutnosti povišene tjelesne temperature ili infekcije. 

Relaps može potrajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana, a ponekad čak i nekoliko mjeseci. Relapsi se kreću u rasponu od blagih do teških. Teški obično zahtijevaju hospitalizaciju, dok se blagi povlače spontano i omogućuju bolesnicima da se liječe kod kuće. U slučaju težih relapsa neurolozi bolesnike s multiplom sklerozom liječe kortikosteroidima, koji ublažavaju upalu i tako skraćuju trajanje relapsa.

Kod multiple skleroze upalne se promjene javljaju u različitim dijelovima središnjeg živčanog sustava i u različitim vremenskim intervalima, zbog čega bolest kod iste osobe uzrokuje različite manifestacije različitih težina. Znamo za brojne nepredvidljive i raznolike simptome MS-a, koji bolesnicima mogu uzrokovati značajne poteškoće. Za ublažavanje tegoba i simptoma uzrokovanih MS-om služimo se i lijekovima i rehabilitacijskim postupcima.

Rehabilitacijski programi usmjereni su na očuvanje i poboljšanje funkcije cijeloga tijela. Ključnu ulogu u skrbi za bolesnike igraju fizioterapeuti, radni terapeuti, logopedi i klinički psiholozi, ali i liječnici specijalizirani za fizioterapiju i rehabilitacijsku medicinu. Rehabilitacija bolesnika s MS-om igra važnu ulogu tijekom cijele bolesti, a usmjerena je na poboljšanje funkcionalne sposobnosti i pokretljivosti, liječenje kognitivnih tegoba, poteškoća s govorom i poteškoća s gutanjem te opremanje bolesnika odgovarajućim pomagalima.

Poremećaji raspoloženja (depresija, tjeskoba i druge smetnje raspoloženja) često prate multiplu sklerozu. Stoga su u njezino liječenje uključeni odgovarajući specijalisti (psiholog, psihijatar) koji nude pomoć i podršku u liječenju poremećaja raspoloženja. Osim toga, klinički psiholozi uključeni su i u proces prepoznavanja, definiranja i rehabilitacijsko liječenje poteškoća s pamćenjem i drugih kognitivnih tegoba koje se javljaju kod multiple skleroze.