Prehrana

Baš kao i drugi ljudi, brojni bolesnici s multiplom sklerozom bore se s održavanjem primjerene tjelesne težine. Na početku bolesti tjelesna je težina najčešće prevelika, dok s progresijom bolesti postoji opasnost da postane premala. No najveći razlog za brigu gubitak je mišićne mase. 

Na početku bolesti postoji rizik od pretilosti, koja se razvija kad je unos hrane veći od kalorijske potrošnje. Važan razlog tome je nezdrava i visokokalorična prehrana, koja sadrži velik udio masnoća i šećera. Osim toga, liječenje kortikosteroidima i antidepresivima, koje bolesnici često uzimaju, dodatno pojačava apetit. Ako se kalorije unesene hranom ne potroše, tjelesna težina počinje rasti. Bolesniku s multiplom sklerozom često je teže potrošiti sve suvišne kalorije jer zbog svoje bolesti ima lošiju tjelesnu kondiciju i pati od kroničnog umora, pa mu je teško osigurati dovoljnu količinu kretanja.

Stoga bolesnici već od početne faze bolesti trebaju unositi odgovarajuću količinu raznovrsnih namirnica bogatih hranjivim tvarima i istodobno se pobrinuti za dovoljnu količinu kretanja, koje osim regulacije tjelesne težine ostvaruje i neke druge, vrlo povoljne učinke.

Nažalost, s progresijom bolesti napreduje i bolesnikova onesposobljenost. Danas, kad raspolažemo brojnim lijekovima, do toga dolazi rjeđe. Mogli biste pomisliti da će se zbog otežanog kretanja tjelesna težina u tom razdoblju dodatno povećati, no događa se upravo suprotno. Bolesnicima je teže samostalno pripremati obroke, a zbog slabosti teže jedu, smanjuje im se apetit i javljaju se poteškoće s gutanjem. Sve to dovodi do smanjenja tjelesne težine. 

No ono što nas najviše zabrinjava jest činjenica da se s progresijom bolesti smanjuje mišićna masa. Naime, ako želimo očuvati mišiće, moramo ih koristiti. Bolesnici s multiplom sklerozom kreću se teže i manje, zbog čega im se mišići ne aktiviraju te se smanjuju. To uzrokuje još veću slabost i tako stvara začarani krug. Manja mišićna masa oslabljuje i imunosni sustav, čineći bolesnike podložnijima infekcijama, od kojih se teško opravljaju. 

Kako bolest napreduje, unos dovoljne količine bjelančevina postaje još važniji. U tom je razdoblju vrlo dobrodošla pomoć dijetetičara, koji ocjenjuje i mjeri tjelesni sastav te pomaže optimizirati prehranu.

Već se dugo nagađa da bi neke vrste prehrane mogle pomoći kod multiple skleroze. Nažalost, zasad nemamo nikakvih dokaza o tome da određena vrsta prehrane povoljno djeluje na tijek te bolesti. Međutim, znamo da stroge dijete mogu biti štetne. Određenu nadu ulijevaju neki dodaci prehrani, kao što su vitamin D i nezasićene omega-3 i omega-6 masne kiseline. 

Kao obolimo od bolesti koju još ne znamo posve izliječiti, često se za pomoć okrećemo hrani. Tvorci najrazličitijih modernih dijeta nude nam upravo ono što želimo – zdravlje. Mnogi od njih pritom spomenu poneko biokemijsko načelo i s lakoćom nas uvjere u to što govore. Nažalost, stvari nisu tako jednostavne. Da bismo utvrdili djeluje li određen način prehrane, moramo provesti kontrolirano ispitivanje u kojem se objektivno prate povoljni i štetni učinci. Nažalost, kod multiple skleroze zasad nijedna dijeta nije pokazala povoljan učinak na tijek bolesti.

Međutim, takve dijete mogu biti izuzetno štetne i stoga ih nikako ne preporučujemo. I dalje se smatra da je najbolja prehrana ona koja uključuje uravnotežene količine ugljikohidrata, masnoća i proteina te koja obiluje važnim vitaminima, mineralima i tekućinom. 

Multipla skleroza manje je česta u državama u kojima se konzumira više masnoća koje sadrže nezasićene omega-3 i omega-6 masne kiseline. To je potaknulo istraživače da provedu nekoliko ispitivanja u kojima su bolesnicima promijenili unos masnoća, no ona, nažalost, nisu uspjela dokazati da to u značajnoj mjeri utječe na tijek multiple skleroze. Međutim, znamo da nezasićene masti, poput onih u maslinovom i ribljem ulju, povoljnu utječu na metabolizam, zbog čega preporučujemo njihovo korištenje u pripremi hrane. 

Učestalost multiple skleroze povećava se s udaljenošću od ekvatora. Što je razlog tome, i dalje je nepoznanica. Jedna od teorija bila je povezana s vitaminom D. Istraživači su stoga proveli mnogobrojna istraživanja, kako manja tako i veća. Kad su ih analizirali sve zajedno – što nazivamo metaanalizom – nažalost su došli do zaključka da nema čvrstih dokaza koji bi govorili u prilog vitaminu D. Međutim, s obzirom na to da se on u barem nekim kvalitativnim ispitivanjima pokazao donekle učinkovitim i da se pri njegovoj kontroliranoj primjeni ne očekuju nikakvi neželjeni učinci, neurolozi ga često propisuju svojim bolesnicima.

Nova bolest COVID-19 jako nas je prestrašila i promijenila naš svijet. Bolesnici s multiplom sklerozom nisu podložniji toj bolesti i imaju jednaku vjerojatnost obolijevanja kao i svi ostali. Teži tijek očekuje se kod liječenja nekim imunomodulacijskim lijekovima (u slučaju zabrinutosti preporučuje se savjetovanje s nadležnim neurologom ili kvalificiranom medicinskom sestrom), a osobito u slučaju istodobne bolesti dišnih putova ili srca, kod teže pokretnih osoba te osoba starijih od 60 godina.

Može li se odgovarajućom prehranom bolesnik s multiplom sklerozom pobrinuti da preboli COVID-19 što lakše? Odgovor je potvrdan. Netko tko ima dobar prehrambeni status svakako će imati značajno bolju prognozu u slučaju bilo koje akutne bolesti, a ne samo kod bolesti COVID-19, kod koje su se donekle obećavajućima pokazali i vitamini D i C. 

Najmanje 14 manjih ispitivanja potvrdilo je da su bolesnici koji uz COVID-19 imaju i manjak vitamina D izloženi većem riziku od težeg tijeka bolesti. Stoga u slučaju niskih krvnih vrijednosti tog vitamina preporučujemo uzimanje njegovih nadomjestaka. Ako nam pak nisu dostupne laboratorijske pretrage, nećemo pogriješiti ako kupimo vitamin D u ljekarni i uzimamo ga prema uputama ljekarnika. Za vitamin C nemamo čvrstih dokaza, no dobro je poznato da on jača imunitet kod prehlada. Nekoliko neprovjerenih dokaza ukazuje na to da bi njegova primjena mogla biti učinkovita i kod bolesti COVID-19, ali još čekamo rezultate većih ispitivanja. Gledajući s praktične strane, vitamin C otapa se u vodi i brzo se izlučuje iz tijela ako ga ima previše. Stoga je njegovo dodavanje prehrani sigurno, pod uvjetom da se uzima prema uputama ljekarnika.

Više savjeta o uravnoteženoj i raznovrsnoj prehrani možete pronaći u knjižici Multipla skleroza i prehrana.